Matko Meštrović: Od pojedinačnog općem

kn100.00

Matko Meštrović: Od pojedinačnog općem

Šifra: 2767

Izdavač: DAF, Zagreb

Autor: Matko Meštrović

Godina: 2005

Uvez: meki

Broj stranica: 255

Format: 20,5×16,5 cm

***

Želeći izbjeći moguće nesporazume i ublažiti eventualne opravdane prigovore koji se mogu uputiti ovoj knjizi, izložit ću ukratko njene intencije i njenu historiju. Nastala je u praksi koja je nije imala za cilj, u djelatnosti koja jest i nije profesionalna i koja, nažalost, nije mogla biti naučna. Između novinarstva, publicistike i literature teško je moguće fundirati jednu određenu i pouzdanu metodologiju likovne kritike, ali ne znači to da kroničarski posao kritičara ne može dovesti i do takvih saznanja i vidika koje mu možda profesionalna metodologija i ne bi dopustila. Ta metodologija zapravo i ne postoji, kao što ne postoje ni čvrste gra nice te profesije danas, ako se s profesijom ne poistovjećuje profe sionalna rutina već se pod tim razumijevaju i kreativni impulsi jedne djelatnosti koja u živom preispitivanju svoje uloge i neprekidnom proširivanju granica misaonog prostiranja mora tražiti svoj smisao. U povijesnoj i društvenoj situaciji koja zahtijeva brzo prevladavanje svih postojećih naslijeđenih i imanentnih otpora duhovne i kulturne inercije, intuitivni pristup i izvorna osjetljivost usmjerenja mogu brže pridonijeti ispravnijem snalaženju i dosizanju jasnijih pogleda, nego postupni naučni rad za koji najčešće nema ni minimalnih uvjeta, a sporost njegova prosljedovanja kad bi i mogao biti uspostavljen, u tim bi okolnostima izgledala nenadoknadivim gubljenjem vremena. No gubi se tako bez sumnje ona temeljitost koju će tek kasnije sazrijeva nje kulture moći nadoknaditi, kad se jednom ostvare veće mogućno sti produbljavanja i usklađivanja njenih povijesnih i društvenih motiva.

Matko Meštrović je, svakako, aktualna, izuzetna i u različitim historijskim periodima poznog modernizma, postmoderne i epohe globalizma bitna kritička i teorijska figura na hrvatskoj i evropskoj intelektualnoj sceni. Bio je jedan od članova neodadaističke i proto-konceptualističke grupe Gorgona ranih šezdesetih godina. Njegov teorijski rad se inicijalno povezuje sa pokretom Novih tendencija na prelazu pedesetih u šezdesete godine 20. vijeka. Pojavio se kao teoretičar i ideolog pokreta Novih tendencija, a to znači kao teoretičar umjetnosti poslije enformela u širokom rasponu od neodade preko neokonstruktivizma, luminokinetike i kompjutorske umjetnosti do dizajna, arhitekture i ambijentalnih studija. Matko Meštrović se danas, sa historijskom distancom, može smatrati pravim i izuzetnim začetnikom teorije i filozofije neoavangardne umjetnosti i kulture u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Kao dugogodišnji naučni istraživač u Ekonomskom institutu vodio je interdisciplinarne projekte o društveno-kulturalnim tranzicijskim i globalnim procesima u hrvatskom i evropskim društvima. Napisao je više knjiga: Od pojedinačnog općem (1967), Obrisi bez obrasca (1978), Teorija dizajna i problemi okoline (1980), Svijet, svijest i zavisnost (1983), Roba i sloboda (1995), Vrijeme zbilje (2002), a uredio je i zbornike Socijalni kapital i tranzicija u Hrvatskoj (1998) i Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj (2001). (Misko Suvakovic)

Opis

Matko Meštrović: Od pojedinačnog općem

Šifra: 2767

Izdavač: DAF, Zagreb

Autor: Matko Meštrović

Godina: 2005

Uvez: meki

Broj stranica: 255

Format: 20,5×16,5 cm

***

Želeći izbjeći moguće nesporazume i ublažiti eventualne opravdane prigovore koji se mogu uputiti ovoj knjizi, izložit ću ukratko njene intencije i njenu historiju. Nastala je u praksi koja je nije imala za cilj, u djelatnosti koja jest i nije profesionalna i koja, nažalost, nije mogla biti naučna. Između novinarstva, publicistike i literature teško je moguće fundirati jednu određenu i pouzdanu metodologiju likovne kritike, ali ne znači to da kroničarski posao kritičara ne može dovesti i do takvih saznanja i vidika koje mu možda profesionalna metodologija i ne bi dopustila. Ta metodologija zapravo i ne postoji, kao što ne postoje ni čvrste gra nice te profesije danas, ako se s profesijom ne poistovjećuje profe sionalna rutina već se pod tim razumijevaju i kreativni impulsi jedne djelatnosti koja u živom preispitivanju svoje uloge i neprekidnom proširivanju granica misaonog prostiranja mora tražiti svoj smisao. U povijesnoj i društvenoj situaciji koja zahtijeva brzo prevladavanje svih postojećih naslijeđenih i imanentnih otpora duhovne i kulturne inercije, intuitivni pristup i izvorna osjetljivost usmjerenja mogu brže pridonijeti ispravnijem snalaženju i dosizanju jasnijih pogleda, nego postupni naučni rad za koji najčešće nema ni minimalnih uvjeta, a sporost njegova prosljedovanja kad bi i mogao biti uspostavljen, u tim bi okolnostima izgledala nenadoknadivim gubljenjem vremena. No gubi se tako bez sumnje ona temeljitost koju će tek kasnije sazrijeva nje kulture moći nadoknaditi, kad se jednom ostvare veće mogućno sti produbljavanja i usklađivanja njenih povijesnih i društvenih motiva.

Matko Meštrović je, svakako, aktualna, izuzetna i u različitim historijskim periodima poznog modernizma, postmoderne i epohe globalizma bitna kritička i teorijska figura na hrvatskoj i evropskoj intelektualnoj sceni. Bio je jedan od članova neodadaističke i proto-konceptualističke grupe Gorgona ranih šezdesetih godina. Njegov teorijski rad se inicijalno povezuje sa pokretom Novih tendencija na prelazu pedesetih u šezdesete godine 20. vijeka. Pojavio se kao teoretičar i ideolog pokreta Novih tendencija, a to znači kao teoretičar umjetnosti poslije enformela u širokom rasponu od neodade preko neokonstruktivizma, luminokinetike i kompjutorske umjetnosti do dizajna, arhitekture i ambijentalnih studija. Matko Meštrović se danas, sa historijskom distancom, može smatrati pravim i izuzetnim začetnikom teorije i filozofije neoavangardne umjetnosti i kulture u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Kao dugogodišnji naučni istraživač u Ekonomskom institutu vodio je interdisciplinarne projekte o društveno-kulturalnim tranzicijskim i globalnim procesima u hrvatskom i evropskim društvima. Napisao je više knjiga: Od pojedinačnog općem (1967), Obrisi bez obrasca (1978), Teorija dizajna i problemi okoline (1980), Svijet, svijest i zavisnost (1983), Roba i sloboda (1995), Vrijeme zbilje (2002), a uredio je i zbornike Socijalni kapital i tranzicija u Hrvatskoj (1998) i Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj (2001). (Misko Suvakovic)

 

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Matko Meštrović: Od pojedinačnog općem”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *